/ REGION / U CG se još ignorišu bolesti modernog doba na radnom mjestu: I stolica je opasna po zdravlje

U CG se još ignorišu bolesti modernog doba na radnom mjestu: I stolica je opasna po zdravlje

ubzrs on 10/08/2018 - 7:38 am in REGION
Rate this post

U razvijenim zemljama, pored obavezne adekvatne opreme i zaštite, zaposlenima obezbjeđuju i korporativnu masažu u toku radnog vremena. U Crnoj Gori nema podataka o ovoj vrsti profesionalnih oboljenja, niti institucije koja bi to otkrivala i potvrđivala.

Slabljenje vida, oboljenje kičme, mišića, tetiva i nerava šake…

Na prvi pogled, liči na spisak bolesti koje su ophrvale tijelo poslije decenija provedenih u rudniku ili na nekom gradilištu gdje još manjka mehanizacije. U stvari, sve su to već u modernom svijetu dobro prepoznate posljedice sjedjenja u kancelariji i rada na računaru.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, najvećem riziku od povreda i profesonalnih oboljenja u Evropskoj uniji izloženi su zaposleni u kancelarijama. Uzročnici takvih bolesti su neodgovarajuće stolice, radni stolovi, tastature, ekrani, osvjetljenje…

U Danskoj se godišnje registruje oko 45 hiljada povreda ili oboljenja u administrativnoj djelatnosti, a u Italiji 62 hiljade. U Crnoj Gori nema zvaničnih podataka, niti se time iko bavi.

Nekada je u SFRJ postojao institut medicine rada, ali ga u Crnoj Gori više nema, a većina doktora medicine rada je tokom protekle reforme prešla u izabrane ljekare. Zbog toga je u Crnoj Gori gotovo nemoguće dokazati da je neko obolio zbog uslova na bilo kom radnom mjestu. Za takvu dijagnozu se mora ići u neke od zemalja regiona. Sagovornici Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), navode da postoji i različita sudska praksa u pogledu priznavanja ovih dijagnoza.

„Nažalost, u Crnoj Gori ne postoji institut medicine rada koji bi se bavio utvrđivanjem profesionalnih bolesti, pa ni bolesti koje nastupaju kao posljedica uslova rada u kancelarijama, niti postoji registar tih bolesti“, saopštili su iz Inspekcije za zaštitu i zdravlje na radu.

Strategijom razvoja zdravstva iz 2015. predviđeno je osnivanje zavoda za medicinu rada u 2016. godini, ali je to ostalo mrtvo slovo na papiru. Na pitanja CIN-CG, poslata još 2. jula, o tome zašto nije osnovan ovaj zavod, kada će se to desiti i kada će zaposleni u Crnoj Gori moći da dokažu da su oboljeli zbog uslova na radu, iz Ministarstva zdravlja nijesu odgovorili.

Đina Janković iz Udruženja zaštite i zdravlja na radu, kaže da ljudi u sjedećem položaju u prosjeku dnevno provedu oko 9,3 časova, zbog čega se sve češće kaže da sjedjenje predstavlja novu bolest modernog svijeta sa značajnim posljedicama po zdravlje.

„Rad za kompjuterom nije bezopasan i može ozbiljno da ugrozi zdravlje. Ukoliko se o tome ne vodi računa, dugotrajnim radom za kompjuterom može doći do stvaranja sindroma karpalnog kanala, popularno nazvanog „kompjuterska šaka“. Najčešći znakovi koji ukazuju na prisustvo bolesti ili nekog od brojnih sindroma koji se često javljaju u području šake i ruke su slabiji radni kapacitet, slabija izdržljivost i pojava umora šake i ruke tokom ili nakon rada, pojava slabosti mišića i vidljivo smanjenje njihovog volumena. Dolazi i do pojava deformacija, oteklina ili čvorova (različitih tumora) i smanjenog opsega pokreta zglobova u području šake i ruke“, kazala je Janković.

Ona navodi i da sjedjenje za računarom u nefiziološkom položaju, često dovodi do hroničnog bola u vratu i leđima, a posljedice su oboljenje koštano-mišićnog sistema, što je jedno od najzastupljenijih profesionalnih oboljenja modernog čovjeka.

„U razvijenim zemljama je ovaj problem odavno prepoznat, a da ne bi postao hroničan i ozbiljan, poslodavci vode računa o tome da zaposleni tokom rada za računarom prave česte, kraće pauze. Osim toga, monitor bi trebalo da se postavi u visini očiju, a glava tokom rada da se drži pravo da bi se što manje opterećivali mišići vrata. Ergonomski stolovi su konstruisani tako da se mogu podizati i spuštati, te zaposleni može mijenjati položaj u toku rada između sjedećeg i stojećeg. Zaposlenima je, takođe, veoma često, obezbijeđena i korporativna masaža u toku radnog vremena. Poželjno je, takođe, da se po mogućnosti uradi par kraćih vježbi za jačanje i istezanje mišića vrata, koje se ponekad prikazuju u vidu kratkog instruktivnog filma na samom ekranu, čime se zaposlenom, u određenim intervalima prekida rad, kako ne bi zaboravio da ih uradi“, navela je Janković.

Za crnogorske prilike, situacija u kojoj kompanija u svoje troškove uključuje i masera za osoblje izgleda prilično daleko, tim prije što ni zakonski obavezan akt o procjeni rizika za radna mjesta u kancelarijama nije uradio ni svaki deseti poslodavac.

„Analizirajući period 2007-2017. i uzimajući u obzir zvanične podatke Monstata, o tome da u Crnoj Gori posluje 30.286 poslodavaca, te da je izrađeno 2.693 akata o procjeni rizika, to znači da je 8,89 odsto njih ispunilo zakonsku obavezu. Aktima o procjeni rizika je obuhvaćeno 40.722 ili 22,32 odsto od ukupnog broja zaposlenih u Crnoj Gori. Kod svih poslodavaca su aktom o procjeni rizika obuhvaćena i radna mjesta u kancelarijama“, naveli su iz Inspekcije zaštite i zdravlja na radu.

Pravilnik o mjerama zaštite i zdravlja na radu prilikom korišćenja opreme sa ekranima je usvojen u martu 2016. godine i precizno navodi kakve uslove za zaposlene u kancelarijama mora da obezbijedi poslodavac – koje stolice se mogu koristiti, kakav položaj radnog stola treba da bude, kakvo osvjetljenje…

Iz Uprave za inspekcijske poslove su naveli da njihovi inspektori tek sada, nakon stupanja na snagu izmjena zakona o zaštiti na radu od 16. jula ove godine, mogu kažnjavati poslodavce ako ne urede kancelariju i zaposlenom ne omoguće prava iz ovog pravilnika. Do sada su poslodavce mogli kažnjavati samo ako ne poštuju svoj akt o procjeni rizika.

Kazna za pravno lice ako nema akt o procjeni rizika za sva radna mjesta, ako ne sprovodi mjere iz tog akta ili krši pravilnik iznose od 500 do 15.000 eura, za odgovorno fizičko lice od 30 do 1.000 eura, a za preduzetnika od 250 do 10.000 eura.

„Inspektor novčanu kaznu na licu mjesta može izreći izdavanjem prekršajnog naloga, samo u minimalnom iznosu od 500 eura za pravno lice, 30 eura za odgovorno lice i 250 eura za preduzetnika, a ako želi da poslodavca kazni novčanom kaznom većom od minimalne mora da podnese zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka kod područnog organa za prekršaje“, saopštili su iz Uprave.

Đina Janković kaže da, između ostalog, ovaj pravilnik jasno navodi da bi poslodavac trebalo da obezbijedi zaposlenom da se svakodnevni rad na opremi sa ekranima periodično prekida odmorima ili promjenama radnih aktivnosti koje smanjuju opterećenje očiju i vida.

„Ukoliko ne postoji mogućnost prekida i promjena radnih aktivnosti u smislu stava 1 ovog člana, poslodavac treba da zaposlenom, u zavisnosti od težine radnih zadataka i opterećenja očiju i vida, tokom svakog sata rada obezbijedi odmore u trajanju od najmanje pet minuta i organizuje vježbe rasterećenja“, kazala je Janković.

Pravilnik jasno definiše položaj zaposlenog pri radu, visinu radne površine/stola i stolice, koja mora biti ergonomska, položaj ekrana i tastature, slobodan prostor za zaposlenog, kao i buku, osvjetljenje, mikroklimu i zračenje, međutim, kako navode iz Udruženja zaštite na radu, malo toga se primjenjuje u praksi.

„U Crnoj Gori nema podataka o tome koliko zaposlenih pati od ovih vrsta posljedica rada niti koliki su troškovi bolovanja i odsustva s posla usljed oštećenja prouzrokovanih neadekvatnim radnim uslovima, a svi smo svjedoci koliko ljudi iz našeg bližeg ili daljeg okruženja danas ima bolove u leđima i predjelu vrata i ramena. Osim toga, neophodno je napomenuti i stres koji je pri vrhu liste zdravstvenih problema koji se vezuju za posao u Evropi i smatra se jednim od glavnih uzroka odsustva s radnog mjesta. Profesionalni stres donosi velike gubitke. U nedostatku podataka za Crnu Goru, navešću da se u razvijenim zemljama nacionalni dohodak smanjuje za 10 odsto na godišnjem nivou zbog gubitaka koji su procijenjeni kao posljedica profesionalnog stresa“, upozorava Đina Janković.

Pola metra od ekrana

Iz Inspekcije zaštite i zdravlja na radu kazali su za CIN-CG da je Pravilnik o mjerama zaštite i zdravlja na radu pri korišćenju opreme sa ekranima iz 2016. usklađen sa Direktivom Savjeta 90/270/EEZ od 29. maja 1990. godine o minimalnim zahtjevima za zaštitu i zdravlje na radu pri korišćenju opreme sa ekranima.

Prema tom Pravilniku udaljenost ekrana od očiju zaposlenog ne treba da bude manja od 500 milimitara, ali ne tolika da zaposlenom stvara smetnje pri čitanju podataka sa ekrana. Karakteri na ekranima trebalo bi da budu dobro definisani i jasno uobličeni, a razmaci između karaktera i redova dovoljno veliki, da mogu da se razlikuju bez napora, ali ne preveliki kako bi tekst bio pregledan.

Slika na ekranima bi trebalo da bude stabilna, bez treperenja ili drugih oblika nestabilnosti. Frekvencija osvježavanja slike na ekranima treba da bude najmanje 75 herca (Hz) za CRT ekrane i 60 herca za LCD ekrane.

Svjetlosna jačina karaktera ili kontrast između karaktera i pozadine bi trebalo zaposlenom da budu lako podesivi i prilagodljivi uslovima radne sredine.

Ekrani bi trebalo da budu podesivi u horizontalnoj i vertikalnim ravnima u skladu sa potrebama zaposlenog. Sa radnog stola ili radne površine valjalo bi ukloniti predmete koji ometaju podešavanje ekrana.

Posebno postolje za ekrane ili podesivi sto trebalo bi da budu obezbijeđeni tako da je pravac gledanja u istoj ravnini ili ukošen prema dolje do 20 stepeni.

Na ekranima ne treba da bude odbljeska ili refleksije koji mogu da smetaju zaposlenom. Ekrani moraju biti čisti, kako bi slika bila jasna, a tekst čitljiv.

Tastatura pod uglom

Tastatura bi trebalo da bude sa podesivim nagibom i odvojena od ekrana tako da zaposleni može da zauzme udoban radni položaj koji sprečava pojavu zamora u rukama ili šakama.

Ispred tastature važno je da postoji dovoljno prostora za oslonac šaka i ruku zaposlenog. Tastatura bi trebalo da ima mat površinu koja ne izaziva odbljesak svjetlosti. Raspored i karakteristike tastera moraju da olakšaju upotrebu tastature. Važno je da simboli na tasterima imaju odgovarajući kontrast i da su čitljivi iz predviđenog položaja za rad.

Radni sto ili radna površina bi trebalo da imaju dovoljno veliku površinu koja ne izaziva odbljesak i da omogućavaju fleksibilan raspored ekrana, tastature, dokumenata i prateće opreme. Držač dokumenata mora da bude stabilan, podesiv i postavljen na način koji pokrete glave i očiju svodi na minimum.

Radna stolica samo ergonomska

Radna stolica mora da bude stabilna i da zaposlenom omogućava slobodu pokreta i udoban položaj, odnosno da bude ergonomska. Visina sjedišta i naslon treba da budu podesivi. Oslonac za stopala treba da bude obezbijeđen zaposlenom koji želi da ga koristi, da bude dovoljno visok i stabilan, te da omogućava udoban položaj stopala i nagib nogu kao i da nema klizavu površinu.

Na radnom mjestu treba da bude obezbijeđen dovoljan slobodan prostor za zaposlenog, tako da mu je omogućena promjena položaja i sloboda pokreta.

Dosta svjetla i bez odbljeska

Prirodno i/ili vještaško osvjetljenje treba da bude najmanje 300 luksa i da obezbjeđuje odgovarajuću osvjetljenost i kontrast između ekrana i pozadinskog prostora, uzimajući u obzir vrstu poslova, potrebe zaposlenog i zahtjeve njegovog vida.

Uređenje radnog mjesta i izbor, kao i pozicioniranje vještačkog osvjetljenja treba da budu izvedeni na način da se sprečava nastanak odbljeska ili refleksije.

Radna mjesta treba da budu uređena da izvori prirodne svjetlosti (prozori i drugi otvori), prozirni ili poluprozirni zidovi, kao i žarko obojeni inventar ili instalacije, oprema i zidovi svijetlih boja ne stvaraju direktni odbljesak ili refleksiju na ekranima kompjutera.

Prozori treba da imaju odgovarajuće zastore za sprječavanje ulaska sunčeve svjetlosti na radno mjesto ili u prostor, tako da ne ometaju rad.

Ekrani ne treba da budu okrenuti prema izvoru ili od izvora svjetlosti, u protivnom su potrebne posebne mjere protiv refleksije i odbljeska.

Oprema sa ekranima ne treba da bude izvor buke koja ometa razgovor ili skreće pažnju. Nivo buke treba da bude u skladu sa propisima iz oblasti zaštite i zdravlja na radu zaposlenog od rizika izloženosti buci.

Mikroklima treba da odgovara zahtjevima za toplotni ugođaj za laki fizički rad.

Sva elektromagnetna zračenja, osim vidljivog zračenja, u pogledu zaštite i zdravlja na radu, treba da budu svedena na zanemarljiv nivo, u skladu s posebnim propisima.

 

AUTOR: Goran Kapor

0 POST COMMENT
Rate this article
Rate this post

Send Us A Message Here

Your email address will not be published. Required fields are marked *