/ ČLANCI / Opasnosti i rizici koji dovode do poremećaja u vratu i gornjim ekstremitetima vezanim uz rad (PVGR)

Opasnosti i rizici koji dovode do poremećaja u vratu i gornjim ekstremitetima vezanim uz rad (PVGR)

Andrijana Tomic on 21/07/2016 - 8:37 am in ČLANCI
Rate this post

Sažetak

Poremećaji u vratu i gornjim ekstremitetima vezani uz rad (PVGR) najčešća su profesionalna oboljenja u Europi koja pogađaju vrat, ramena, ruke, šake, zapešća i prste, uzrokujući bol, nelagodu, utrnuće i osjećaj peckanja. Drugi simptomi, izazvani hladnoćom ili  upotrebom vibrirajućeg alata, uključuju otekline zglobova, smanjenu mobilnost ili snagu hvata i promjenu boje šake ili prstiju. PVGR obično nastaje postupno, kao kumulativni efekt mnogo puta ponavljane, prividno umjerene primjene sile, kroz dulje vremensko razdoblje. Rezultat toga je umor mišića, koji može ozlijediti meko tkivo vrata, ramena i gornjih ekstremiteta. Glavni faktori rizika uključuju teške terete, nespretne i statičke položaje, ponavljajuće pokrete i prekratko razdoblja odmora. Ako je omogućeno dovoljno vrijeme za odmor, tijelo će se oporaviti i može čak ojačati. Loše radno okruženje može također povećati rizik nastanka PVGR-a kod radnika. Na primjer, prevelika hladnoća može uzrokovati utrnuće ruku, čime  hvatanje postaje  teško  i  zahtjeva veću  primjenu  sile.  U  igri  su  i psihosocijalni faktori: radnici koji rade na monotonim poslovima ili koje su stimulira da rade brže u većem su riziku od nastanka PVGR-a. Procjena rizika i programi prevencije moraju započeti najkasnije s pojavom prvih simptoma. Za one radnike, međutim, koji su izloženi većem riziku nastanka PVGR-a, preventivne se  mjere trebaju poduzeti prije  pojave bilo  kakvih znakova upozorenja.

Što je PVGR?

Poremećaji vrata i gornjih ekstremiteta vezani uz rad (PVGR) predstavljaju oštećenja tjelesne strukture – uključujući tetive, ligamente, živce, mišiće, zglobove, kosti i lokalnu cirkulaciju koja su uzrokovana prvenstveno radom i učincima radnog okruženja. PVGR pogađa vrat, ramena i gornje ekstremitete (ruke, šake, zapešća i prste) i može prouzročiti bol, nelagodu, utrnuće i osjećaj peckanja. Osobe koje pate od PVGR-a mogu također patiti od otekline zglobova, smanjene mobilnosti ili snage hvata i imati promijenjenu boju kože ruku ili prstiju. Ovi se simptomi mogu pogoršati hladnoćom ili korištenjem vibrirajućeg alata koji se drži u ruci.

PVRV  se  ponekad  naziva  „istegnuće  ili  uganuće”,  ozljeda  uzrokovana učestalim naprezanjem (Repetition Strain Injury – RSI) ili kumulativni traumatski poremećaj (Cumulative Trauma Disorder – CTD). Ponekad se opisuje  i  medicinskim  terminima  kao  što  su  tenosinovitis  ili  sindrom karpalnog tunela.

Razvoj simptoma može trajati tjedne, mjesece, ponekad čak i godine. Stoga, jednom kada se radnici na njih potuže, treba poduzeti mjere bez odlaganja. Bolja  je  opcija  spriječiti  nastajanje  simptoma  u  prvom  redu.  Program procjene rizika uz odgovarajuće adaptacije radnog mjesta smanjilo bi vjerojatnost nastanka PVGR-a kod radnika izloženih visokom riziku.

Koje su posljedice PVGR-a za radnike i poslodavce? PVGR  je najčešći oblik profesionalnog oboljenja u Europi, te u proporciji zauzima  više  od  45%  svih  profesionalnih  oboljenja.  Uz  gore  opisane simptome, radnici se moraju suočiti sa smanjenjem svoje radne sposobnosti, potencijalnog gubitka prihoda, kao i mogućim ograničenjem u privatnom životu i aktivnostima slobodnog vremena. Poslodavci moraju snositi troškove bolovanja, niže produktivnosti i eventualnih odšteta radnicima koji su prisilno umirovljeni zbog lošeg zdravlja. U krajnjoj liniji, država je ta koja će se morati skrbiti za osobu nesposobnu za rad.

Što uzrokuje PVGR?

Fizički rad zahtijeva primjenu sile bilo da se neki predmeti pokreću ili da ih se drži mirno u željenom položaju. Kada se taj rad obavlja rukama, različite skupine mišića u vratu, ramenima, rukama i šakama stežu se kako bi držale zglobove gornjih ekstremiteta u položaju u kojem se predmeti mogu manualno pokretati. Što je veća sila koja se pritom zahtjeva, tim se više mišićno naprezanje zadržava u dijelovima tijela koji izvode radnju.

PVGR je uzrokovan učincima mnogo puta ponavljane, naoko umjerene primjene sile kroz duže vremensko razdoblje. Ova opterećenja ne uzrokuju trenutačnu ozljedu, ali mogu rezultirati umorom mišića i dovesti do mikroskopskih  ozljeda   u   strukturama   mekog   tkiva   vrata   i   gornjih ekstremiteta. Ako je na raspolaganju dovoljno vremena, tijelo će se oporaviti i može čak ojačati (ovo je cilj treninga ili rehabilitacije). Ako vrijeme za oporavak nije dovoljno ili ako je napor prisutan predugo vremena, može doći do pojave PVGR-a.

Koji faktori povećavaju rizik da radnik razvije PVGR?

Glavni faktori rizika:

  • Primjena sile  koja  rezultira  velikim  mehaničkim  opterećenjem  vrata, ramena i gornjih ekstremiteta;
  • Nespretni  položaji  koji  odstupaju  od  opuštenih  (neutralnih)  položaja zglobova,  kao  što  je  neprekidno  držanje  ruku  iznad  visine  glave  ili hvatanje savinutim zapešćima. Što položaj više odstupa od opuštenog, to će se mišići morati jače stegnuti kako bi proizveli silu potrebnu za rad, a opterećenje što ga tijelo mora podnositi je veće;
  • Ponavljajući pokreti kod kojih se sličan obrazac pokreta izvodi uvijek nanovo bez stanke, posebice ako to uključuje iste skupine zglobova i mišića;
  • Prolongirani  rad  bez  mogućnosti  oporavka  koji  dovodi  do  zamora
  • Oštri rubovi na alatima, strojevima ili pokućstvu koji se usijecaju u meko tkivo i mogu uzrokovati iskrivljenje ili ozljedu.

Ove aktivnosti povećavaju rizik nastanka PVGR-a u vratu i ramenima:

  • položaji koji traže da se težina dijelova tijela pridržava, kao na primjer

o       rad uzdignutih ruku ili držanje teških predmeta

o       rad sa savinutom glavom ili u položajima rotacije (na primjer, rad s mikroskopom; okretanje glave u stranu);

  • produženi rad  u  statičkim  položajima  (na  primjer,  uredski  rad  na računalima);
  • često ponavljano podizanje ruku ili okretanje glave u stranu.

Ove aktivnosti povećavaju rizik nastanka PVGR-a u laktu, zapešću i šakama:

  • korištenje velike mišićne sile za rukovanje predmetima, kao na primjer

o snažan hvat

o hvatanje širokim zahvatom ruke ili štipanjem;

  • rad sa zapešćima u iskrivljenom položaju, bilo prema malom prstu ili palcu je opasan;
  • ponavljanje istih pokreta zapešća;
  • oštri rubovi koji pritišću na zapešća

Sati

Radnik  će  se  umoriti  tijekom  dugih  razdoblja  rada,  te  su  stoga  nužna dovoljna razdoblja odmora kako bi se postigao oporavak. Umor smanjuje kapacitet tijela. Ako su razdoblja odmora prekratka, veći je rizik da će vršna opterećenja dovesti do ozljede. Ako je razdoblje oporavka prekratko, moguće je  da  tereti  koji  su  prihvatljivi  na  početku  smjene  uzrokuju  preveliko opterećenje nakon nekoliko sati rada. Stopa zamora povećava se s dugim smjenama.

Dodatni faktori rizika vezani uz nastanak PVGR-a

Radno okruženje:

  • Loš raspored radnog prostora može rezultirati usvajanjem stresnih radnih položaja i potrebom da se primjeni sila za puno istezanje;
  • Mikroklima  (temperatura,  cirkulacija  zraka,   vlažnost).  Temperatura radnog mjesta utječe na tjelesne mišiće: pretjerana vrućina povećava ukupan umor i stvara znoj koji otežava držanje alata, što nadalje traži primjenu veće sile; pretjerana hladnoća može dovesti do ukočenja ruku, čime hvat postaje težak i traži veću količinu sile;
  • Loše osvjetljenje  može  rezultirati  blještanjem  ili  sjenama,  što  može navesti radnike da zauzmu neprirodne položaje kako bi jasno vidjeli što rade;
  • Visoka razina  buke  može  uzrokovati  napetost  u  tijelu,  što  rezultira statičkim položajem tijela i bržim nastupom umora;
  • Ručna vibrirajuća oprema može dovesti do promjene cirkulacije krvi, čije su posljedice utrnuće, osjećaj peckanja ili gubitak osjeta, te potreba da se primjeni veća sila pri hvatu.

Individualne varijacije:

  • Fizički kapaciteti radnika variraju ovisno o njihovoj tjelesnoj građi, dobi i razini fizičkog razvoja. Prethodne ozljede mogu smanjiti tjelesni kapacitet i učiniti tijelo ranjivijim, čak i nakon oporavka;
  • Nedostatak iskustva kod radnika ili nedovoljno poznavanje posla mogu povećati njihovu  izloženost  opterećenju.  Prikladno  osposobljavanje za posao može pomoći radnicima da smanje izloženost riziku korištenjem bolje tehnike ili uzimanjem kratkih odmora i češćom promjenom položaja;
  • Neprikladna odjeća  ili  neprikladna  osobna  zaštitna  sredstva  mogu ograničiti položaje i povećati napor potreban da se izvrši zadani posao.

Psihosocijalni faktori i organizacija rada:

  • Ovi faktori utječu na to kakav stav radnici imaju prema svom poslu, konkretno prema načinu na koji je rad organiziran, tko radi kakav posao, kako se poslovi obavljaju, koliko brzo i koliko dugo;
  • Radnici koji rade monotone poslove koji se sastoje od malog broja sličnih zadataka ili koji su stimulirani ili im se daju norme kako bi radili brže, u većem su riziku nastanka PVGR-a;
  • Pretjerani zahtjevi posla, ograničena kontrola od strane radnika nad onim što radi, ograničene mogućnosti društvene interakcije ili premala potpora od strane menadžera, nadzornika i drugih radnika – sve to može povećati rizik nastanka PVGR-a.

Smatra se da svi ovi faktori proizlaze iz stresa koji dovodi do bio-mehaničkih i fizioloških promjena.

Interakcije

Svi gore navedeni faktori mogu djelovati samostalno ili u kombinaciji, u kojem slučaju se rizik nastanka PVGR-a povećava. Istraživanje pokazuje da je rizik veći, ako je više faktora u igri; na primjer, rizik PVGR-a povećava se kod ponavljajućih  pokreta ruke ukoliko se istovremeno traži primjena velike sile hvata.

Relevantno europsko zakonodavstvo

U Europi je uvedeno zakonodavstvo koje stavlja odgovornost na poslodavce da osiguraju kako bi rizici nastanka PVGR-a kod radnika bili svedeni na minimum. Najvažnije europske direktive su:

  • Direktiva 89/391/EEC  —  „okvirna“  direktiva  koja  postavlja  temeljne uvjete za radna mjesta;
  • Direktiva 90/270/EEC, koja osigurava minimalne sigurnosne i zdravstvene uvjete za rad na računalima i opremi. Poslodavci su obavezni:

o Analizirati radne stanice

o Ocijeniti uvjete sigurnosti i zdravlja

o Popraviti  sve  eventualne  okolnosti  rizika  za  vid,  nastanak  fizičkih

problema i problema mentalnog stresa;

  • Direktiva 90/269/EEC, koja propisuje minimalne zdravstvene i sigurnosne uvjete za manualno rukovanje teretima i pruža zaštitu radnicima od rizika ozljede ramena i donjeg dijela leđa.

Poslodavci moraju upotrijebiti prikladna sredstva kako bi:

o    Izbjegli potrebu manualnog rukovanja teretima od strane radnika

o    Poduzeli odgovarajuće organizacijske mjere da smanje rizike ukoliko se manualno rukovanje ne može izbjeći

o    Osigurati  da  radnici  dobiju  adekvatne  informacije  o  težini  tereta, središtu gravitacije ili najtežoj strani kada je paket neravnomjerno opterećen

o    Osigurati odgovarajuće osposobljavanje i precizne informacije o tom kako ispravno rukovati teretima.

Uvjeti   drugih  europskih  direktiva,  standarda  i   smjernica,  zajedno  s odredbama pojedinih država članica, mogu također biti relevantni za prevenciju PVGR-a. Posjetite web stranicu Agencije kako biste saznali više o europskom zakonodavstvu vezanom uz zaštitu radnika: http://osha.europa.eu/legislation

Što je moguće učiniti na sprečavanju PVGR-a?

Pristup uključen u gore spomenuto zakonodavstvo temelji se na procjeni opasnosti i rizika na radnom mjestu. Od poslodavaca se traži da ocjene rizike za sigurnost i zdravlje unutar njihovih radnih mjesta i da tada poboljšaju standarde sigurnosti i zdravlja za radnike i druge koji mogu biti izloženi riziku ozljede. Ovaj se postupak zove procjena rizika i pokriva čitav raspon gore navedenih faktora za koje se zna da povećavaju rizik nastanka PVGR-a.

Procjena rizika

Ima nekoliko modela prema kojima se može provesti procjena rizika. Ovdje je naveden pristup „korak po korak“.

  1. Tražite opasnosti

Razmišljajte o radu koji se obavlja i identificirajte sve opasnosti i njihove kombinacije koje mogu uzrokovati ili povećati rizik nastanka PVGR-a.

  1. Zaključite tko se može ozlijediti i kako

Razmislite tko sve može biti izložen riziku. Posvetite posebnu pažnju radnicima  izloženim  većem  stupnju  rizika.  Razgovarajte  s  radnicima  i njihovim nadležnima. Uključite ih u proces procjene rizika i recite im što poduzimate glede smanjenja rizika.

  1. Procijenite rizike i odlučite se na akciju

Razmislite kako izlaganje identificiranim faktorima rizika može dovesti do nastanka PVGR-a:

  • može li se opasnost ukloniti u potpunosti?
  • može li se rizik kontrolirati?
  • mogu li se poduzeti zaštitne mjere koje bi obuhvatile čitavu radnu snagu?
  • je li potrebna osobna zaštitna oprema kako bi se radnika zaštitilo od rizika takve vrste da ga se ne može adekvatno kontrolirati kolektivnim preventivnim mjerama?
  1. Poduzmite akciju

Nakon kompletiranja procjene rizika, treba sastaviti popis preventivnih mjera prema redoslijedu prioriteta, i tada poduzeti akciju uključujući u nju radnike i njihove predstavnike. Akcija se treba usredotočiti na preventivne mjere koje će u prvom redu spriječiti nastanak ozljede ili pogoršanja zdravlja, ali pažnju treba posvetiti i mjerama koje će ozbiljnost eventualne ozljede koja nastane svesti na minimum.

Radnici moraju dobiti odgovarajuće informacije, obrazovanje i osposobljavanje. Sve uočene opasnosti i rizike treba dokumentirati, zajedno sa skupinama koje su najizloženije i vrstama ozljeda koje su već nastupile. Treba pružiti informacije o  mjerama poboljšanja zdravlja i  sigurnosti na radnom mjestu i o tome kako izbjeći konkretne opasnosti i rizike.

U razmatranju preventivnih akcija, valja uzeti u obzir i širok raspon mogućih promjena:

  • Radno mjesto – na primjer, je li moguće poboljšati njegov raspored kako bi se izbjeglo da radnici izvršavaju zadatke koji traže primjenu velike snage u neprirodnim, statičkim radnim položajima?
  • Radna oprema – na primjer, jesu li alati ergonomski projektirani? Mogu li se koristiti električni alati kako bi se smanjio napor potreban za izvršenje zadatka? S druge  strane,  hoće  li  upotreba  takvog  alata  povećati izloženost vibracijama šake ili ruke?
  • Radnik –  mora  biti  osposobljen  kako  bi  povećao  svoju  svijest  o ergonomskim faktorima, te sam prepoznao i izbjegao nesigurne uvjete

rada. Nadalje, radnici moraju biti uvjereni u važnost prevencije i što se događa ako se ista zanemari; jednako moraju biti svjesni dobrobiti prihvaćanja dobre prakse i metoda rada, jer to donosi manju izloženost i manju mogućnost gubitka dohotka;

  • Radni zadatak – jedan od najvažnijih zahtjeva je smanjiti fizičke zahtjeve radnog  mjesta  smanjujući  razinu  potrebnog  napora,  ponavljanja  , neprirodnih položaja i/ili vibracije. Ovo često traži korištenje novih alata ili metoda rada;
  • Organizacija  rada   –   na   primjer,   boljim   planiranjem   rada   ili implementiranjem sigurnih sustava rada. Možda je moguće uvesti rotaciju radnih zadataka među radnicima kako bi se izbjeglo dugo ponavljanje pokreta, veliko naprezanje ruke i dugotrajno savijanje i iskrivljavanje tijela;
  • Na  organizacijskoj   razini,    praktična   rješenja   uključuju   izračun odgovarajućih   omjera   rada/odmora   kako   bi   se   smanjio   umor, organiziranje odmora i rotaciju poslova. Na razini korporacije, valja promicati kulturu sigurnosti kako bi se dobilo veće opredjeljenje za to na najvišoj razini uz uključivanje u identifikaciju i kontrolu faktora rizika za nastanak PVGR-a, te poboljšanje sigurnosti i mjera nadzora.
  1. Nalazi i provjera

Kada se provodi značajna promjena u metodama rada, važno je provjeriti da se pri tom ne stvaraju nove opasnosti.

Zaključci

Postoji značajna količina informacija o uzrocima i prevenciji PVGR-a. To je rezultiralo izradom smjernica za dobru praksu koja omogućuje identificiranje faktora rizika, procjene rizika i poduzimanje akcija na radnom mjestu kako bi se smanjila prevalencija ovih poremećaja.

U svjetlu postepenog nastanka PVGR-a, suštinski je da procjena rizika i programi prevencije započnu čim se pojave neki početni simptomi ili znaci upozorenja. Također je od suštinske važnosti poduzimanje proaktivnih mjera za one skupine radnika koje se može identificirati kao najizloženije. U ocjeni postojećih radnih mjesta ili onih koja se projektiraju ili razvijaju moguće je upotrijebiti veliki broj tehnika za procjenu izloženosti PVGR-u.

Poduzimanje brze akcije može donijeti korist u smislu smanjene izloženosti radnika i  smanjenja troškova terapije i  odsustva s  rada za  poslodavce. Također može unaprijediti produktivnost radnog mjesta.

Za dodatne informacije o PVRG-u, posjetite:

http://osha.europa.eu/good_practice/risks/msd/

 

 

 

Izvor: Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu – http://osha.europa.eu

0 POST COMMENT
Rate this article
Rate this post

Send Us A Message Here

Your email address will not be published. Required fields are marked *